Kao uvod u novi program ‘Razvijanje komunikacijskih vještina’ predstavljamo vam knjigu Retorika i društvo. Njezini autori, Gabrijela Kišiček i Davor Stanković, ujedno su i naši predavači i upravo će oni svojim predavanjima otvoriti spomenuti program i uvesti polaznike u vještine komuniciranja, uvjeravanja i javnog govorenja.
Gabrijela i Davor već se godinama bave retorikom i njezinom primjenom u svakodnevnom životu. Kao viša asistentica na Odsjeku za fonetiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Gabrijela Kišiček predaje na smjeru Govorništvo, a zaposlena je i kao stručni suradnik-fonetičar na Novoj TV. S druge strane, nakon više od 10 godina rada u Službi za jezik i govor HRT-a, Davor Stanković trenutačno je zaposlen kao copywriter i stručnjak za komunikaciju u kreativnoj agenciji I TO NIJE SVE!. I to stvarno nije sve jer su autori aktivni sudionici međunarodnih konferencija o retorici i argumentaciji te su održali brojna pozvana predavanja i radionice govorničkih, komunikacijskih i prezentacijskih vještina za političare, glasnogovornike, nastavnike, osobe iz poslovnog svijeta…
Upravo je to njihovo široko teorijsko znanje i bogato praktično iskustvo prikazano u knjizi ‘Retorika i društvo’ koja je namijenjena, kako i sami autori navode u uvodu, svakome tko se često nalazi ili će se naći u situaciji da izriče svoje stavove, da ih argumentira, da održi govor ili prezentaciju i sudjeluje na sastanku ili pregovorima. Naravno, knjiga je korisna i drugoj strani komunikacijskog kanala, a to je publika. Da citiramo autore: „Publika mora znati slušati i kritički promišljati.“
Knjiga je podijeljena u pet poglavlja: Retorika i politika, Retorika i mediji, Retorika i posao, Retorika i prigode, Retorika i čovjek. Svako poglavlje obrađuje nekoliko relevantnih tema objedinjenih naslovom i popisom literature na kraju svakog poglavlja.
U prvom poglavlju, polazeći od temelja retorike koje su postavili stari Grci, autori analiziraju govore političara i kroz aktualne primjere odgovaraju na pitanja kao što su: Koje smicalice koriste političari u Hrvatskom saboru? Postoji li opravdano korištenje Argumenta ad hominem? Kakva je retorika političarki? Može li spajanje emocija i razuma u političkom diskursu biti opravdano? Kako govoriti pred neprijateljskim auditorijem?
Poglavlje Retorika i mediji donosi prikaz govorne slike u hrvatskim medijima. Pritom su obuhvaćene različite televizijske emisije, filmovi i sapunice, ali i promidžbene poruke. Budući da su mediji ti koji imaju moć da kreiraju javno mišljenje, autori u nekoliko navrata upućuju na njihovu vrlo važnu odrednicu, a to je etičnost. Isto tako, prokazuju manipulaciju u medijima i time retorički i medijski obrazuju publiku. Istovremeno, pogotovo u članku Izjava za medije – poruka za javnost, obrazuju i glasnogovornike kako se pripremiti za davajne izjave. Iako se u ovom poglavlju ne dotiču komunikacije na društvenim mrežama, sve što govore o medijskoj kulturi i te kako se može primijeniti i na to područje komunikacije.
Kako bolje započeti poglavlje Retorika i posao nego savjetima kako se pripremiti za razgovor za posao. Ovu temu, baš kao i ostale u ovom poglavlju, autori obrađuju cjelovito uzimajući obzir sve faze pripreme. Tako su kroz analizu sadržaja i izvedbe, prikazani i najčešći oblici poslovne komunikacije: sastanci, pregovori i prezentacije. Još je ranije naglašeno kako danas retorika nije samo podučavanje govorničkih vještina i verbalizacije misli koje sam govornik ne umije izraziti, nego je to disciplina “koja uči i kako razmišljati, kako logički povezivati i zaključivati, kako biti kreativan i originalan u osmišljavanju ideja”. Zato je u nastavku ovog poglavlja i istaknuta važnost govorničkog obrazovanja u mnogim zanimanjima među kojima ističu odvjetnike, učitelje, ali i svećenike.
Četvrto poglavlje, Retorika i prigode, odnosi se na situacije koje često izbjegavajamo, a zapravo bismo ih trebali koristiti da uveličamo prigodu i stvorimo ugodno uzračje. Bilo da se radi o zdravici, riječima sjećanja, kratkoj pohvali, kroz ovo poglavlje autori pozivaju čitatelje da se međusobno časte lijepim riječima. Tako se u ovom poglavlju može naći i dosta savjeta koji se odnose na govorni bonton.
Na to se savršeno nadovezuje završno poglavlje, Retorika i čovjek, u kojem je govorni bonton detaljnije obrađen. Specifičnost ovog poglavlja jest da ono zapravo daje odgovore na pitanja koja će si svaki čitatelj na kraju postaviti: A kako ja mogu popraviti svoj govor? Kako da mi glas bude ugodniji, a izgovor razumljiviji? Kako se riješiti straha i treme? Kako se s mjerom služiti humorom? Koliko se moram pridražavati standardnog književnog jezika? Sve su to pitanja čiji odgovori pomažu u usavršavanju govorne izvedbe, bez obzira na zanimanje ili prigodu. Tako ovo poglavlje, koncentrirajući se na pojedinca, zaokružuje cijelu priču i navodi nas da sami, učenjem retorike i radom na sebi, krenemo u stvaranje boljeg društva.
Da je publici stalo do dobre retorike, a samim time i do dobrog društva, vidjelo se i po broju okupljenih na predstavljanju knjige u velikoj dvorani Novinarskog doma gdje smo i mi došli do svojeg primjerka. I drago nam je da jesmo. Jednostavno, riječ je o knjizi koja na vrlo pristupačan način pokriva široku temu kao što je retorika, daje mnoštvo primjera i stavlja retoriku u kontekst svakodnevice. Autori su time uspjeli u još jednoj svojoj najmjeri, a to je da s pojma retorike otklone sve negativne konotacije koje se uz nju često vežu. Retorika o kojoj oni govore, prava je retorika – ona koja zadovoljava Kvintilijanovu tvrdnju da samo čestit čovjek može biti dobar govornik. Zato vjerujemo da će i program ‘Razvijanje komunikacijskih vještina‘ svakom polazniku omogućiti da postane dobar govornik.